Fantazijska novčanica Federativne Narodne Republike Jugoslavije od 50 dinara 01.05.1950.

Prema knjizi "Katalog fantazijskog metalnog novca jugoslovenskih zemalja (1934-1990)" autora Ranka Mandića, fantazijski novac (fantasy issues), označava izdanja slična novcu a čija je osnovna karakteristika u tome što ta izdanja nisu odobrena od bilo koje institucije državne vlasti one suverene države u čije se ime, ili za čiju se teritoriju (ili dijelove teritorije) taj “novac” kuje ili tiska. Radi se, jednostavno, o izmišljenom novcu, o lažnim monetarnim izdanjima, ponekad i o vrlo tipičnim falsifikatima. Fantazijski novac, najčešće, ima propagandno-političke karakteristike, a kao izdavači istog često se pojavljuju razni separatistički, “oslobodilački” i sl. pokreti, uglavnom u inozemstvu (politička emigracija). Izdavači su vrlo rijetko privatna lica ili institucije u samoj zemlji za koju se isti izdaje.

Dakle radi se uglavnom o privatnim izdanjima koja nisu sredstvo plaćanja, nego ispunjavaju najčešće propagandnu funkciju (političku ili nepolitičku).



Do prve prave poplave fantazijskog papirnog novca dolazi u kasnim devedesetim godinama 20. stoljeća uoči rata na području bivše Jugoslavije. U svakoj republici bivše Jugoslavije javljaju se novčanice privatnih izdavača koje na sebi nose nacionalna obilježja zemalja u kojima su izdane i predstavljene su kao budući mogući „novac“ tih novih, uskoro (ili već) samostalnih zemalja. U izdavanju fantazijskih zamalja najviše aktivnosti je bilo u Hrvatskoj, pa su tako svijetlo dana ugledale: banice, krune, banovci, tomislavi, trsatike, nin... U Sloveniji se javljaju slovenske lipe; u Bosni i Hercegovini: kulini i une; u Srbiji: srbijanke i dardan (za Kosovo); u Crnoj Gori perper, a u Makedoniji: stateri i makedonke. O ovoj temi više je pisao Ranko Mandić u seriji članaka pod nazivom “Fantazijske novčanice u Jugoslaviji 1990-1992“ koji su objavljeni u časopisu „dinar“. Zanimljivo je da se u tom periodu ne javlja niti jedna fantazijska novčanica Jugoslavije (čak ni u Srbiji ni Crnoj Gori koje su jedine bile politički zainteresirane za opstanak te države).



Prve prave fantazijske novčanice Jugoslavije javljaju prvi put nakon više od 10 godina od raspada te države. Zanimljivo je da te novčanice nisu napravljene na području bivše Jugoslavije nego dolaze iz Njemačke. Njemački numizmatičar Manfred Dietl izradio je čitavu seriju novčanica različitih nominala čiji se dizajn bazira na postojećim jugoslavenskim novčanicama. Neke od novčanica ovog autora objavljene su na stranici http://aes.iupui.edu/rwise/countries/yugoslavia3.html (pod Collector's notes). Motiv za izradu ovih novčanica nije nikako bio političko-propagandni, nego je autor želio vidjeti i pokazati drugima kako su neke novčanice mogle izgledati da su bile izdane. Zanimljivo je da se sve novčanice odnose na SFR Jugoslaviju.

Da bi se malo osvježilo numizmatičko tržište, osobito područje fantazijskih novčanica, pristupio je autor ovih redova izradi nove fantazijske novčanice čiji se dizajn bazira na neizdanim novčanicama FNR Jugoslavije s kraja 40ih i početka 50ih godina koje su poznate pod imenom „Informbiro serija“. Motiv za izradu ove novčanice je isti kao i u prethodnom slučaju.

Izrađena je novčanica od 50 dinara s datumom izdanja 01.05.1950.



U središnjem dijelu lica novčanice nalazi se oznaka nominale, a lijevo od je prikaz partizana na položaju. U desnom donjem kutu nalazi se datum i potpisi viceguvernera i guvernera. Novčanica sadrži i klauzulu „Narodna banka ... plaća donosiocu“ karakterističnu za novčanice toga vremena. Glavni natpisi su na latinici. Ispod oznake nominale nalazi se serijski broj.

U središnjem dijelu naličja novčanice nalazi se oznaka nominale, lijevo od je traktorist, a desno seljaci u žetvi. Ispod oznake nominale nalazi se klauzula o kažnjavanju krivotvorenja. Glavni natpisi su na ćirilici.

Novčanice imaju crne serijske brojeve koji se sastoje od dva latinična slova i šest znamenki. Slovne oznake koje se javljaju u serijskom broju su: AA, AB, AC, AD, AE, AF, AG, AH, AJ, AK. Prve tri znamenke u serijskom broju označavaju datum kada je novčanica numerirana (245 – 24.05.2010., 255 – 25.05.2010., itd.), ostale tri znamenke su redni broj novčanice (od 100 do 999).

Dimenzije novčanice su: 181 x 70 mm
Glavne boje: smeđa, oker, tamno crvena, plava
Novčanica je tiskana u offset tehnici na 90 gramskom offsetnom papiru.
Datum izrade: 24.05.2010.
Novčanica je nastala kombinacijom više elemenata postojećih novčanica.
Autor: Zlatko Viščević

Koje sve varijante postoje ???

zlaja je napisao/la:Koje sve varijante postoje ???

a) normalan SB - tip slova Arial
b) "barokni" SB - tip slova Times New Roman - isprobavanje numeratora (15 komada)
c) bez SB - par komada
d) Specimeni - par komada
e) Arak od 6 novčanica - neizrezan - par komada

Hvala na informaciji.