Numizmatičke aukcije

Ovdje mozete stavljati numizmatičke aukcije evo jedan primjer:

50 Sols - Asignat / Rana novčanica 4. Januar 1792. Francuska Barok Tip 1.
http://www.aukcije.hr/item.php?id=1342698

Isuse bože mili ! Pa to vrijedi gro para. Pa to je možda među najstarijim sačuvanim novčanicama.

Riječ je o francuskim asignatima kojih ima puno na tržištu.

Nešto više o povijesti novčanica možeš pročitati na: http://hrvatskanumizmatika.blog.hr/arhiva-2005-10.html#1620354099

Imao sam negdje i članak o ovim asignatima, samo ga trebam pronaći, pa ću ga objaviti.

Ti veka francuskih banknota

Skoro potpuno prazna državna kasa Francuske krajem 17. i početkom 18. veka naterala je kralja Luja XIV na monetarnu reformu. Domišljati kralj 1703. godine naređuje povlačenje kovanog novca iz opticaja, njegovo kontramarkiranje i ponovno vraćanje u opticaj ali po višem kursu - većoj vrednosti.
Kako A. Pik navodi u svom Katalogu "Svetski papirni novac" dugovanja vlade, odnosno države se povećavaju naročito nakon smrti Luja XIV. Očajna finansijska situacija u Francuskoj učinila je da vlada pozove Skota, Džona Loua da pokuša da sredi finansijske probleme.

Dž. Lou 1716. godine dobija saglasnost za osnivanje "Banqu Generale". Uvodi "Eki" (talir) u obliku banknote. Nema sumnje Louov poduhvat je bio uspešan i nakon 2 godine - 1718, "Glavnu banku" preuzima francuska vlada i u opticaj se puštaju "LIVRE TOURNOIS" i akcije dveju, u to vreme, najvećih kolonijalnih kompanija "Indijske kompanije" i "Istočne kompanije". No, prvi lepi uspesi na finansijskom planu kratko su prijali. Džon Lou je bio uvučen u opasne novčane kao i transakcije sa akcijama koje su rezultirale potpunim finansijskim krahom i zatvaranjem banke. Tako da Lou napušta Francusku bez novčane nagrade za svoj rad. Ipak, njegov četvorogodišnji boravak i rad u Francuskoj imaju veliki značaj za notafiliju. Tokom dvogodišnjeg rada "La Banque Generale" od 16.6.1716. - 18.10.1718. godine u opticaj su puštene banknote u osam nominala i to od 10, 40, 100, 400 i 1000 ekija, kao i 10, 50, 500 ekija posebno poslednja 4 meseca postojanja Banke od 8.6.1718 - 18.10. 1718. godine.

Sa preuzimanjem Banke od strane države i promene naziva u "La Banque Rovale" dolazi i do promene naziva valute - u livru. U periodu od 1.4.1719. - 2.9.1720. godine u opticaj su puštene banknote u 12 nominala sa različitim datumima i to: 10,100,1.000 i 10.000 livri u prvoj emisiji, dok su u drugoj u promet puštene sledeće nominale: 10, 100, 1.000, 10.000, 10, 100,10 i 50 livri.

Nema sumnje da su emisije novčanica od 1716. do 1720. bile velike. Na to ukazuju krupne nominale 400, 500, 1.000 ekija, 1.000 i 10.000 livri. Za normalan promet i finansijske transakcije valjalo je obezbediti i odgovarajuću količinu manjih nominalnih vrednosti. Ako se ima u vidu i to da je Francuska u to vreme bila velika kolonijalna sila, sa jakom plaćeničkom vojskom, moćnim transkontinentalnim trgovačkim kompanijama, možemo zaključiti da je tokom te četiri godine štamparija novca radila punom parom, dok su visoki bankarski zvaničnici zaduženi za ručno potpisivanje novca imali pune ruke posla.

Nije nam poznato da li je došlo do zamene novčanica koje su ostale u posedu stanovništva, ali po svemu sudeći nije zbog potpunog kraha banke. Zato je interesantno da su ove novčanice veoma retke i da će ih većina kolekcionara videti samo u katalozima. Nešto lakše se može nabaviti apoen od 10 livri iz 1720, znatno teže 100 livri. Banknote od 50 i 100 livri iz 1720. su veoma retke dok se ostale nominale posebno iz ranijih godina veoma retko nude i to po veoma visokim cenama.

Nema sumnje da je iskustvo stečeno sa banknotama Glavne i Kraljevske banke u Francuskoj bilo veoma "bolno" i dobro zapamćeno medu stanovništvom a dakako i poslovnim ljudima. Jer, punih 55 godina je trebalo da prođe da bi "Caisse d'Escompte'1 izdala 1776. godine banknote u apoenima od 200, 300,600 i 1.000 livri.

Autor: Dušan Ivanović
izvor: dinar, br. 11

Hvala na informacijama . Oprostite ali pošto je dosta stara zar nebi trebala dosta vrijediti ?

Jakov_Zap¸ je napisao/la:Hvala na informacijama . Oprostite ali pošto je dosta stara zar nebi trebala dosta vrijediti ?

Ako je nešto staro ne znači automatski i da je vrijedno.


Na vrijednost utječe nekoliko faktora:

a) količina koja je otkovana/otisnuta - znači ako je neka novčanica ili kovanica izdana u milijunskoj nakladi njena vrijednost je manja od neke koja je izdana u samo nekoliko tisuća ili desetina komada. Tako ima npr. rimskih novčića koji vrijede po 1 EUR a stari su cca 2000 god., a ima i kovanica od prije 50 godina koje vrijede tisuće eura.

b) očuvanost - što je nešto očuvanije, više vrijedi.

c) potražnja - ako je neki materijal tražen, raste mu i cijena.

(d) nominalna vrijednost - isto tako ponekad može imati utjecaja, recimo novčanice Kraljevine Srbije od 100 dinara 1884 ili Crna Gora 100 perpera - koje su u svoje vrijeme jako puno vrijedile, dio te vrijednosti zadržavaju i kao numizmatički materijal.

http://www.bolha.com/bankovci-ostalo/stari-jugoslovanski-in-slovenski-bankovci-preko-200-kosov-oglas1273298018

Posudi mi netko 7000€? Stvarno lijepa kolekcija i prilika za one dubljeg džepa