LA DALMATIENNE

LA DALMATIENNE

Mesing
Nominale 0.50, 1 i 2

Tomorex je napisao/la:LA DALMATIENNE

Mesing
Nominale 0.50, 1 i 2

Čemu je služio taj žeton?

Teško je to sa sigurnošću reći!!
Postoji teorija da se radi o žetonima za menzu tvornice "La Dalmatinne" iz Šibenika i Dugog Rata.
Radnici su u tim tvornicama karbida i cijanamida bili dosta loše tretirani u svakom pogledu, pa ne bi bilo čudno da je uprava i uvođenjem žetona pokušala ostvariti ekstra profit!!
Početkom 20. stoljeća društva Societa elettrochimica i Societa di carburo di calcio iz Venecije formiraju zajedničko poduzeće pod nazivom Societa per l'utilizzacione delle forze idrauliche della Dalmazia - SUFID (Društvo za iskorištavanje vodnih snaga Dalmacije) s kapitalom od 21 milijuna lira. To je poduzeće 1901. godine u Trstu sklopilo ugovor s A. Šupukom (gradonačelnik Šibenika) o gradnji nove električne centrale na Krki (HE Jaruga).
SUFID je započeo proizvodnju u šibenskom gradskom predjelu Crnica s osam monofaznih peći od
750 kW. Potrebe proizvodnje zahtijevale su veća elektropostrojenja, zbog čega je 1907.
godine SUFID dovršio hidroelektranu na predjelu Miljacka (Manojlovac) u gornjem
toku rijeke Krke. Četiri turbine davale su proizvodnu snagu od 24.000 KS. Koncesije
za korištenje ove elektrane bile su predviđene na 40 godina, a električna se energija
najviše upotrebljavala za tvornicu cijanamida u Crnici, čiji se broj elektropeći popeo na
32 u 1912. godini. Proizvodio se karbid, a daljnjim procesom dobivalo se dušično
vapno ili cijanamid.
1929. godine istekla je koncesija društva SUFID , tadašnja vlast nije htjela produžiti koncesiju Talijanima, (navodno kako bi smanjila prisustvo Talijana u Dalmaciji) tako da su oni sve tvornice i hidroelektrane (u Šibeniku i Dugom Ratu, odnosno na Krki i Cetini) prodali francuskom društvu Tuniski fosfati, te je nastavilo poslovati pod nazivom "La Dalmatienne" sa sjedištem u Parizu.
Imovina Društva je nakon drugog svjetskog rata nacionalizirana , no 1947. godine poduzeće Dalmacija sa sjedištem u Dugom Ratu nastavlja sa radom.
Iz svega bi se dalo zaključiti jedino da se radi o žetonima korištenima u periodu od 1929 pa do kapitulacije Italije 1943 kada nakratko upravu nad tvornicama preuzima NDH.
Nominala bi u tom slučaju mogla biti ekvivalent talijanskim lirama (u početku) ili dinarima Kraljevine Jugoslavije!!!

Najnovija informacija!!
Navodno postoji nominala LA DALMATIENNE od 5 ??!! (lira)
Ako bude sreće stiže u Kastav!!

Postavi sliku.

Prije neku godinu na Barcevoj aukciji se pojavio primjerak od 2, ali bio mi je malo loš, otprilike kao ovaj. Blesavo mi davati 20 ili tako nesto eura ako cu traziti boljeg. Sretno s 5 lira

I hvala na iscrpnoj priči.

La dalmatienne 5 Lira

Jako lijepo

Svaka cast na ovom zanimljivom otkriću!

iako je tema davno pokrenuta,ipak je zanimljiva!ja sam inače iz dugog rata a ipak ovo mi je prvi glas o tome!pokušat ću doznat nešto više o tim žetonima ako uspijem!

Tomorex, ako mozete ponovno postaviti sliku od 5 lira, mrtav je link sad. Nedavno je bila jedna na aukcije.hr, ali je nisam uzeo, stvarno prelose ocuvana.

Tonci, svaka informacija od starijih ljudi, koji se mozda sjecaju tih zetona je dobrodosla. Nazalost kod nas trziste za zetone je jos jako jako malo, mislim da ne bi lagao kad bi rekao da 20ak ljudi u HR to skuplja tako da je to vecine nemoguce doci, a sto se nadje jako je jeftino.

I ja sam nedavno nabavio "la dalmatienne" nominale 5!možda sam ga malo preplatio ali mi nije žao!
istina je ovo gore napisano da su korišteni za potrebe radnika tvornica u Dugom Ratu i Šibeniku!
Ako netko ima za prodaju ili razmjenu i ove druge apoene od 0,5 ,1 i 2 nek se javi!

Moj komad od 2 je relativno los, traziti cu bolji. Tako da se eto javim kad ga nadjem.

To su zetoni, plati se koliko ste spremni, ja sam zadnja dva platio koliko nikad nisam mislio da cu ijedan zeton platiti, pa eto opet sam sretan sto ih imam...

Jučer sam nabavio (dobio) žeton nominale 1, promjera 22mm i tezine 4,75g, ali u bijelom metalu. Neka jača legura nikla, željeza s malo ili ništa bakra, ali nije uopće magnetičan (kao recimo 10 dinara '38)

Jako je lijepo očuvan, rubovi su lagano zaobljeni i na strani s munjom ima koncentrične kružnice karakteristične za ovu seriju žetona. Iako izgleda identično postavljenoj slici 1 lire u mesingu (eventualno razlika u tom zaobljenju na rubu), sve mi se čini da je to, zajedno s ovom peticom izdanje poslije rata, ali naravno da ne mogu sigurno tvrditi.

edit: Također, opet ponavljam da je svaka informacija od ljudi iz tog vremena više nego dobrodošla, u Dugom Ratu ima još sigurno ljudi što su radili tu