10.000 dinara 1987.

Radi se o novčanici koja je bila pripremljena za izdavanje, ali nikada nije izdana.

Željko Stojanović u svojoj knjizi donosi i sliku pripreme (crteža) novčanice:


i navodi sljedeće:

... Neslaganja između konstitutivnih republika na nivou savezne države postaju sve izraženija, pa je u javnost procurila informacija da Slovenija i Hrvatska ne daju saglasnost za izdavanje apoena od 10.000 dinara sa likom Vuka Stefanovića Karadžića (čak ni dizajn novčanica nije bio u nadležnosti Narodne banke Jugoslavije, već je za lo bio potreban konsenzus federalnih jedinica u Odboru za finansije Savezne skupštine), iako su u ZIN-u, nakon višemesečnog rada već bili izradili klišee (!).Ova glasina nikad nije zvanicno potvrđena, ali bi mogla biti razlog zbog čega je preskočen ovaj apoen u logičnoj apoenskoj strukturi tadašnjeg seta jugoslovenskog papirnog novca. ...

Novčanica sadrži sve elemente SFRJ novčanice - natpise na svim jezicima i grb SFRJ.

Dizajn je kasnije iskorišten za SRJ 10.000 dinara 1993:

To da su Hrvatska i Slovenija bile protiv izdavanja novčanice sa likom V. S. Karadžića nije tačno, obzirom da je u povodu 200 godina njegovog rođenja (mislim te iste 1987. god.) izdat progodni kovani novac sa njegovim likom.
Problem je bio u tome što je lik jedine stvarne osobe na novčanicama SFRJ mogao biti samo onaj J. B. Tita, a svi ostali likovi su samo socijalističke alegorije rada, zemljoradnje, odbrane domovine itd.
Ovo naravno ne proturječi istini da je u ZIN - u te 1987. godine rađena novčanica sa Karadžićevim likom, ali bez obzira na njegov historijski značaj za srpski narod, on ipak nije bio dorastao "Najboljem sinu svih naroda i narodnosti". Znači, nisu u pitanju bili partikularistički interesi pojedinih republika, (ni Srbije koja hoće Karadžića, ni Hrvatske i Slovenije koje ga neće) nego zvanična savezna unutrašnja politika.
Prvi lik, osim Titovog, koji se pojavio na novčanicama je bio Ivo Andrić na 5000 dinara koja je trebala biti izdata 1991 kao novčanica SFRJ, a izašla je početkom 1992. kao novčanica SRJ. Između ove dvije novčanice proteklo je 4 godine, a u međuvremenu se štošta promijenilo u Jugoslaviji, između ostalog prestao je vrijediti i "Zakon o zaštiti lika i djela Druga Tita" - to je bio njegov pravi naziv.

Pozdrav,
Amer

U svakom slučaju ići izrađivati klišeje bez da je unaprijed donesena odluka je "račun bez krčmara".

Izgleda da je nepisano pravilo bilo (a možda i pisano) da likovi moraju biti apstraktni kako se nebi narušila "nacionalna ravnoteža". I ako su zaista HR i SLO bile protiv, imale su potpuno pravo na to.

Očito je da je sa prigodnim kovanim novcem bilo drukčije: tu se o nacionalnoj ravnoteži i ravnopravnosti jezika nije vodilo računa. Na prigodnom kovanom novcu u pravilu nema natpisa na slovenskom i makedonskom jeziku (osim Planice, slovenski).

Zanimljivo je pitanje: da li SFRJ novčanica s likom Karadžića (probni tisak) negdje postoji?