Novac Osmanskog Carstva na području bivše Jugoslavije

Zbog potreba sitnog, ali i zlatnog kovanog novca u kasnom srednjem i početkom novog vijeka, u Europi je bila normalna praksa otvaranje lokalnih kovnica blizu rudnika. Često bi bile dosta kratko otvorene, ili u ekstremnim slučajevima nestašice, samo za jedno kovanje. Zbog jednostavnosti tadašnje izrade kalupa i kovanja, mnogo je lakše bilo napraviti kalupe lokalno nego prenositi sirovine do većih kovnica.
Osmansko carstvo nije bila iznimka. Za vrijeme elikih osvajanja, u Rumeliji, tj. na Balkanu postojalo je preko 20 kovnica, neke od kojih su se održale i preko 200 godina. Uglavnom su se kovale male akče, osnovni novac tadašnjeg monetarnog sustava, najviše radi jednostavnosti izrade. Kasnije, već krajem XVII stoljeća, u čitavom carstvu kovnice su zatvorene i sva proizvodnja, gotovo isključivo prelazi u Konstantinopolis. Na području bivše Jugoslavije postojalo je, kako je za sada poznato 10 kovnica u 9 gradova.

U Srbiji je svakako najpoznatija kovnica u Beogradu (Belgrad), koja je kovala među ostalim i onluke i zlatne sultanije


U Kučajni (Kuçayne) se također kovalo više apoena novca, iako su nešto rjeđi.

U Makedoniji je kovnica u Kratovu radila puna dva stoljeća, a osim nje još su dvije kovnice kovale akče - Skopje (Üsküp), Ohrid (Ohri).

U Bosni i Hercegovini najpoznatija je vjerojatno Sarajevska mangura (kovnica Bosnasaray), kovana 1686 i 1687 zbog nedostatka bakrenog novca. Ranije su kovane i akče, koje su dosta rjeđe.


Osim u Sarajevu, kovnice u BiH su radile u Srebrenici (Serbrenice), a sačuvani su rijetki primjerci kovani u Banja Luci (Banaluke).

Na Kosovu u mjestu Novo Brdo postojale su dvije kovnice novca koje su kratko vrijeme čak radile zajedno (Novaberde i Novar), tako da imamo akče Sulejmana Veličanstvenog iz obje kovnice.

Početkom XX stoljeća 1911 su otkovani suvenirski novci povodom Sulatanovog posjeta kovnicama Kosova - Kosovo Polje i Manastir - Bitola, ali oni su zapravo kovani u modernoj kovnici u Istanbulu i simbolički označavaju kovnice koje u tim mjestima nisu nikad postojale.

edit:// Vidim da su pocrkale poveznice na slike, pa evo jedna dobra domaca stranica na ovu temu:
http://www.numizmatika.antikviteti.net/turski.html

Na prosloj Künkerovoj aukciji prodavana je mozda najveca kolekcija otomanskih kovanica sto sam ikad vidio. Nazalost nisam se okusao u kupnji, skupi su komadi bili u startu za nase pojmove.

Jedna od najzanimljivijih komada s "nasih" prostora bila je Sulejmanov Altin (Sultanija) iz Srebrenice, prodan za 3200 eura plus provizija. Pa da podijelim s vama ovaj prekrasan komad...

prelijep primjerak

Skuplja li itko s foruma ove kovanice?

Evo jednog lijepog primjerka sarajevske mangure iz 1100 AH = 1688 AD.



Zanimljivo je kako je ime kovnice različito u odnosu na godinu prije kad su se prvi put mangure kovale u Sarajevu zbog nedostatka sitnih bakrenjaka (što se i danas vidi, mangure su rjeđe nego akče). Neki izvori iz naših krajeva navode kako su 1099 regularni novci. Na ovoj gore piše Saraj (سراى), stilizirano, a na starijima Bosna, odnosno بوسنا

Evo i te kovanice


(za one koji ne znaju ime kovnice je linija poviše godine na rev.)